Zašto je kozje mlijeko zdravo?

Probavljivost kozjeg mlijeka je veća u odnosu na kravlje, što je važno u prehrani djece s problemom crijevne malapsorpcije (Antunac i sur., 2000).

Dokazano je da kozje mlijeko povoljno utječe na iskoristivost željeza (Barrionuevo i sur., 2002; Alferez i sur., 2006), bakra (Barrionuevo i sur., 2002), magnezija (Lopez – Aliaga i sur., 2003), cinka i selena (Alferez i sur., 2003). Prednost kozjeg mlijeka je i u višem sadržaju selena u odnosu na kravlje mlijeko, značajnog za aktivnost enzima glutation peroksidaze, koji pogoduje u prevenciji karcinoma i krvožilnih bolesti (Desjeux, 1993).

Kozje mlijeko sadrži 4 do 5 puta više oligosaharida od kravljeg mlijeka (Martinez-Ferez i sur., 2005). Mliječni oligosaharidi su značajni u prehrani ljudi zbog svojih prebiotičkih svojstava (Kunz i sur., 2000). Istraživanja potvrđuju protuupalno djelovanje oligosaharida kod pojave kolitisa (Daddaoua i sur., 2006).

Kompan i Komprej, 2012. navode zanimljivu činjenicu svojstva kozjeg mlijeka da se zbog svojih metaboličkih sposobnosti pretvara direktno u energiju i nema svojstva taloženja u masnom tkivu te ne dovodi do taloženja masnoća (kolesterola) u krvnim žilama. Danas u vremenima epidemije pretilosti i kardiovaskularnih bolesti iznimno bitna činjenica. Kozje mlijeko u usporedbi s ovčjim i kravljim, sadrži više mononezasićenih i polinezasićenih masnih kiselina, koje povoljno utječu na ljudsko zdravlje, posebice na krvožilni sustav (Haenlein, 2004).

Masne kiseline kozjeg mlijeka koriste se u tretmanu sindroma malapsorpcije, intestinalnih poremećaja, koronarnih bolesti, cističnih fibroza i žučnih kamenaca te u prehrani prerano rođene dojenčadi (Jandal, 1996).

Od slobodnih aminokiselina kozje mlijeko sadrži najviše taurina, čiji je sadržaj čak 20-40 puta veći nego u kravljem mlijeku (Mehaia i Al-Kanhal, 1992). Taurin je esencijalna aminokiselina prirodno sadržana u tekućinama i tkivima organizma. Ona je osobito važna u prehrani male djece i dojenčadi jer sudjeluje u rastu i razvoju mozga.

Svjedoci smo sve većoj prisutnosti virusnih i bakterijskih infekcija kojima se naše tijelo odupire toliko lakše koliko mu mi to omogućimo, posebice zdravim stilom života gdje posebice uključujemo aktivan stil života i što zdraviju prehranu.

Jedan od primjera dobrog sastojka u hrani su zasićene masne kiseline koje pogoduju zdravlju čovjeka, a tu posebno ističemo laurinsku kiselinu, koja je sastojak kozjeg mlijeka. Tijelo pretvara laurinsku kiselinu u monolaurin, koji ima antivirusna i antibakterijska svojstva te djeluje letalno na protozoe (Matsumoto i sur., 1991). Monolaurin je monoacilglicerol koji može uništiti lipidima obložene viruse kao što su HIV, herpes, ospice, virus gripe, različite patogene bakterije.

Karcinom kao epidemija suvremenog čovječanstva još uvijek nije istražen, no mnogi znanstvenici daju obol u njegovom istraživanju. Mliječna mast kozjeg mlijeka sadrži i konjugiranu linolnu kiselinu (CLA), čija su terapijska svojstva dokazana. Provedena istraživanja pokazala su da konjugirana linolna kiselina ima antikancerogena svojstva i preventivno djeluje na aterosklerozu (Parodi, 2003; Lee i sur., 2005).

Važnost minerala i njihovog balansa u našemu organizmu je iznimno bitan, a tu bismo posebice izdvojili kalcij kao sastavni dio naših zubi i kostiju. Upravo je nedostatak kalcija kroz život uzrok osteoporoze koja znatno umanjuje kvalitetu svakodnevnog života. Također je iznimno važan kod funkcije živčanog sustava i mišića. Osim toga kalcij, odnosno kalcijev fosfat, veže na sebe slobodne masne i žučne kiseline pa tako smanjuje učinke toksičnih doza na epitelne stanice crijeva (Strnad i Babuš, 1997.)

Upravo bogatstvo kalcijem kozjeg mlijeka doprinosi sprečavanju tih patoloških stanja.

Iznimno je bogata znanstvena bibliografija koja potvrđuje blagodati kozjeg mlijeka i njegovih sastojaka, a upravo iz tih razloga odabrali smo tu namirnicu da bude temelj naše avanture stvaranja DOBRE i ZDRAVE HRANE.